EU dijalog sa mladima
EU dijalog sa mladima (ranije Strukturirani dijalog) je kontinuirani proces konsultacija između mladih i donosioca odluka u cilju zajedničkog definisanja i sprovođenja politika značajnih za mlade na svim nivoima.
EU dijalog sa mladima osigurava aktivno učešće mladih u procesima donošenja odluka tako što im daje prostor da slobodno iznose svoja mišljenja i preporuke, doprinoseći tako unapređenju položaja mladih.
VAŽNO!
OBIČAN RAZGOVOR SA MLADIMA NIJE EU DIJALOG SA MLADIMA.
Razgovor koji služi međusobnom upoznavanju problema, prepreka i izazova, koji kao krajnji rezultat ima jasno definisanje preporuka za unapređenje trenutnog položaja mladih u lokalnim zajednicama, kao i proces koji prati implementaciju tih preporuka – to je EU dijalog sa mladima.
EU dijalog sa mladima kao mehanizam omogućava evropskim institucijama da prikupe važne informacije o temama značajnim za populaciju mladih u Evropi. Cilj ovog procesa jeste da se preporukama i idejama mladih nađe mesto u nacionalnim i EU omladinskim politikama, kako bi se pospešio kvalitet života mladih širom Evrope.
Glavne oblasti kojima se strukturirani dijalog bavi definisane su u EU strategiji za mlade 2010-2018. To su:
- Zapošljavanje i preduzetništvo;
- Socijalna inkluzija;
- Aktivno učešće;
- Obrazovanje i osposobljavanje;
- Zdravlje i blagostanje;
- Volonterizam;
- Mladi i svet.
- Kreativnost i kultura;
EU dijalog sa mladima (tada Strukturirani dijalog) nastao je kao rezultat desetogodišnjeg zagovaračkog procesa za poboljšanje položaja mladih u Evropi. Prvi važniji dokumenti u kojem se okviri ovog procesa pojavljuju jesu Okvir za evropsku saradnju u oblasti mladih iz 2002. godine i Evropski pakt za mlade iz 2005. godine. Svaki od ovih dokumenata naglašava značaj dijaloga sa mladima, kao njihov doprinos u donošenju odluka i kreiranju politika koje ih se tiču.
TERMIN „STRUKTURIRANI DIJALOG“ SE PRVI PUT SPOMINJE 2005. GODINE.
Odluka Saveta ministara iz 2005. gdine pozvala je sve države EU da pokrenu proces konsultacija sa mladima u državi, ali i ostalim relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva, kao i predstavnicima donosioca odluka.
DONOŠENJEM EU STRATEGIJE ZA MLADE 2010-2018. MLADI SU NAJZAD I FORMALNO PREPOZNATI KAO RELEVANTNI AKTERI U DRUŠTVU.
Nakon prepoznavanja potrebe mladih da učestvuju u kreiranju javnih politika i rešavaju aktuelne probleme u društvu osiguravajući njegov prosperitet, bilo je potrebno definisati načine koji će to i osigurati. Tako je uspostavljen proces strukturiranog dijaloga, kao prostora za dijalog između svih aktera u društvu relevantnih za omladinske politike. Ovako uspostavljen proces obavezao je Evropsku komisiju i sve države EU da redovno održavaju konsultacije sa mladima.
Od 2009. godine, Evropska unija sprovodi 18-mesečne cikluse strukturiranog dijaloga u okviru kojih mladi imaju priliku izneti svoja mišljenja i predloge kojima mogu uticati na kreiranje i oblikovanje EU politika za mlade. Ovaj vid konsultacija služi kao forum za mapiranje problema sa kojima se mladi u Evropi susreću, ali i za osmišljavanje rešenja za iste. Kako upravo mladi ljudi najbolje poznaju probleme sa kojima se svakodnevno susreću u društvu, strukturirani dijalog je alat koji pruža jedinstvenu priliku mladima da se uključe u diskusiju i odlučuju o sosptvenoj budućnosti.
Šta je urađeno do sada?
Do sada je provedeno pet 18-mesečnih ciklusa strukturiranog dijaloga, koji su se bavili sledećim temama:
- Ciklus 2010-2011, trio Španije, Belgije i Mađarske: Zapošljavanje mladih;
- Ciklus 2011-2012, trio Poljske, Danske i Kipra: Aktivno učešće mladih u demokratskim procesima;
- Ciklus 2013-2014, trio Irske, Litvanije i Grčke: Socijalna inkluzija maldih širom Evrope;
- Ciklus 2014-2015, trio Italije, Letonije i Luksemburga: Osnaživanje mladih za političku participaciju;
- Ciklus 2016-2017, trio Holandije, Slovačke i Malte: Osnaživanje mladih za učešće u raznolikom i inkluzivnom evropskom društvu – „Ready for life, ready for society“;
Početkom jula 2017. godine, započeo je šesti po redu ciklus strukturiranog dijaloga pod sloganom „Mladi u Evropi: Šta dalje?“, koji će se fokusirati na davanje preporuka za izradu nove EU strategije za mlade. Prvih 6 meseci ciklusa vodiće Estonija, pa će se prva konferencije održati u Talinu u oktobru 2017. godine, dok će ciklus biti nastavljen u Bugarskoj, a okončan konferencijom u Austriji, krajem 2018. godine.
2019. Strukturirani dijalog menja ime u EU dijalog sa mladima.
Na 16. sednici Saveta za mlade održanoj 14. maja 2021. godine usvojena je odluka o formiranju Stalnog stručnog tima za EU dijalog mladih.
Stalni stručni tim za EU dijalog mladih jeste koordinaciona međusektorska grupa koju imaju samo države članice EU. Ona će biti institucionalizovana kroz Savet za mlade Vlade Republike Srbije, kao stalno stručno telo. Stalni stručni tim za EU dijalog mladih zadužen je za sprovođenje EU dijaloga sa mladima na nacionalnom nivou i čine je predstavnici/ce Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva za evropske integracije, Krovne organizacije mladih Srbije, Nacionalne asocijacije praktičara/ki omladinskog rada i predstavnici/ce nacionalne agencije za Erasmus+ – Tempus fondacije. Ova inicijativa je partnerski zagovarana i realizovana u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta.
O preporukama i rezultatima dosadašnjih ciklusa strukturiranog dijaoga možete se informisati na sledećem linku.
Proces EU dijaloga sa mladima se sastoji od jasno definiranih faza u kojima učesnici definišu teme i okvire problema, prikupljaju odgovore od mladih, oblikuju njihove predloge, a potom kreiraju konkretne preporuke koje postaju deo omladinskih politika.
Proces traje 18 meseci i podeljen je u 3 šestomesečne celine, koje se podudaraju sa 3 šestomesečna predsedavanja Evropskom unijom. Trio država koji predsedava Evropskom unijom organizuje ukupno 3 omladinske konferencije, sa zajedničkom glavnom temom, koje realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskim forumom mladih. Ove konferencije okupljaju predstavnike organizacija mladih i donosioce odluka iz cele Evrope, a svaka od njih ima svoj cilj, pa se i 18-mesečni ciklus EU dijaloga sa mladima može podeliti na 3 faze:
Prva faza
Kao nosioci procesa EU dijaloga sa mladima na nacionalnom nivou, nacionalne radne grupe počinju pripreme kroz sprovođenje konsultacija i diskusija sa mladima i stručnjacima i tako prikupljaju relevantne podatke o tematskom fokusu ciklusa.
Nakon toga, država članica koja prva predsedava Unijom organizuje prvu EU omladinsku konferenciju, koja za cilj ima postizanje zajedničkog razumevanja tematskog prioriteta na kojem se dijalog i proces konsultacija zasnivaju, koje će biti okvir delovanja naredne dve konferencije.
Nakon što se definišu oblasti kojima će se posvetiti posebna pažnja u toku ciklusa, nacionalne radne grupe, u saradnji s organizacijama mladih u državi, sprovode konsultacije na nacionalnom nivou, kako bi se prikupile informacije sa terena vezane za specifične teme definisane tokom prve omladinske konferencije.
Druga faza
Proces konsultacija koji započinje u prvoj fazi traje i do nekoliko meseci. U toku njega važno je prikupiti što više informacija od različitih organizacija civilnog društva koje mogu doprineti celokupnom procesu. Nakon što se proces prikupljanja informacija završi, nacionalne radne grupe su odgovorne za izradu nacionalnog izveštaja koji prosleđuju Evropskoj radnoj grupi za EU dijalog sa mladima.
Potom se organizuje druga po redu EU omladinska konferencije od strane druge u nizu države koja predsedava Evropskom unijom. Cilj ovog događaja je da se na jednom mestu prezentuju i diskutuju nacionalni izveštaji i prikupljena mišljenja mladih, te na osnovu njih oblikuju zajedničke preporuke vezane za tematski okvir aktuelnog ciklusa.
Na kraju ove faze, a kao i na kraju prethodne, počinje novi proces prikupljanja mišljenja na nacionlanom nivou, ali ovaj put osvrt se fokusira na definisane zajedničke preporuke.
Treća faza
Nakon trećeg kruga konsultacija sa mladima i organizacijama civilnog društva na nacionalnom nivou, nacionalne radne grupe ponovo izveštaj o njima prosleđuju evropkoj radnoj grupi, nakon čega se organizuje treća EU omaldinska konferencija, kao kruna tog ciklusa EU dijaloga sa mladima.
Cilj ove konferencije jeste da zajedničkim snagama donosioci odluka i predstavnici mladih revidiraju i unaprede dobijene preporuke i mišljenja, kao i da definišu konkretnu metodologiju za njihovo sprovođenje i uključivanje u nacionalne i EU omladinske politike. Konferencija, kao i aktuelni ciklus kulminiraju usvajanjem Zajedničkih preporuka od strane mladih i donosioca odluka.
Nakon poslednje EU omladinske konferencije, Veće ministara Evropske unije počinje proces izrade i donošenja Rezolucije, pri čemu se Zajedničke preporuke koriste kao temelj za definisanje Rezolucije, koja se prosleđuje svim nacionalnim radnim grupama za EU dijalog sa mladima, koje je dalje komuniciraju sa relevantnim akterima u državi.
Po isteku 18 meseci, započinje novi proces EU dijaloga sa mladima, sa novim predsedavajućim triom država članica EU i novim tematskim prioritetom.
Glavni koordinator EU dijaloga sa mladima na evropskom nivou je Evropska radna grupa za EU dijalog sa mladima. Čine je predstavnici Evropske komisije, Evropskog foruma mladih (YFJ) i tria koji predsedava Evropskom unijom.
Pored Evropske radne grupe koja koordiniše EU dijalog sa mladima na evropskom nivou, svaka država Evropske unije ima i nacionalnu radnu grupu, zaduženu za sprovođenje EU dijaloga sa mladima na nacionalnom nivou. Obično je čine predstavnici resornog minsitarstva u oblasti mladih, krovnog saveza mladih, nacionalne agencije za Erasmus+ (ukoliko ona postoji u toj državi), kao i predstavnici drugih relevantnih ministarstava (ministarstvo prosvete, ministarstvo rada i sl) i organizacija civilnog društva koje se bave mladima. U nacionalnoj radnoj grupi mogu učestvovati i stručnjaci/istraživači u oblasti omladinske politike, kao pojedinci čiji doprinos može biti izuzetan.
Principi rada nacionalnih radnih grupa za EU dijalog sa mladima su jasno definisani i univerzalni za sve države koje sprovode ovaj proces:
Zadatak nacionalnih radnih grupa jeste da osiguraju konsultacije unutar države sa svim relevantnim akterima omladinske politike, ali i pojedincima iz populacije mladih (naročito onima u lokalnim zajednicama), kako bi se osiguralo da dobijeni podaci iz procesa konsultacija oslikavaju realno stanje omladinske politike na nacionalnom nivou.
EU omladinskim konferencijama prisustvuju različiti subjekti omladinske politike:
- Ministarstva nadležna za omadinu
- Krovni savezi mladih
- Regionalni i lokalni savezi mladih
- Organizacije mladih i organizacije za mlade
- Omladinski radnici/ce
- Mladi pojedinci i pojedinke
- Istraživači/ice i stručnjaci/kinje u oblasti omladinske politike
EU dijalog sa mladima podrazumeva aktivno učešće u procesima donošenja odluka, koje se zasniva na principu ko-menadžementa. Mladi i donosioci odluka na strukturirani način razgovaraju o temama koje su važne mladima i dogovaraju se oko potencijalnih rešenja. Ovakav dijalog često nije prisutan u lokalnim zajednicama, a postojeći mehanizmi (ako uopšte postoje) često se ne koriste u praksi i ne ispunjavaju svoju ulogu.
LOKALNI DONOSIOCI ODLUKA ČESTO NE VIDE PROBLEME MLADIH KAO PRIORITETE LOKALNE SAMOUPRAVE, TE IM NE PRIDAJU DOVOLJNO PAŽNJE U PROCESU KREIRANJA JAVNIH POLITIKA.
S druge strane, mladi u lokalnim zajednicama često nemaju dovoljno razvijene kapacitete i mehanizme da ravnopravno učestvuju u donošenju odluka. Iako je nastao na evropskom nivou, EU dijalog sa mladima svoj pravi uticaj u vidu konkretnih rezultata dobija „spuštanjem“ na lokalni nivo, gde se jasno mogu mapirati problemi i izazovi mladih, i gde je najlakše okupiti sve lokalne donosioce odluka, te angažovati ih u procesu konsultacija sa mladima.
Organizacije mladih i za mlade koje su aktivne na lokalnom nivou treba da uzmu učešće u strukturiranom dijalogu da bi svoje potrebe i „goruće“ teme lakše komunicirale ka lokalnim donosiocima odluka, te zagovarale usvajanje sopstvenih preporuka u cilju unapređenja omladinske politike na lokalu.
Iz ovoga možemo zaključiti da uspešnost strukturiranog dijaloga zavisi od broja organizacija i mladih koji se u proces redovno uključuju.
VAŽNO JE OSIGURATI DA SE ŠTO VEĆI BROJ MLADIH UKLJUČI U PROCES KONSULTACIJA, KAO I DA SE OSIGURA UČEŠĆE MLADIH IZ RAZLIČITIH DRUŠTVENIH GRUPA.
Kako su mladi heterogena grupa, njihove potrebe se mogu razlikovati, a EU dijalog sa mladima omogućuje da se sve te potrebe okupe na jednom mestu i da se za svaku od njih nađe adekvatno rešenje, mera ili strategija kako bi se problemi uspešno rešili.
U državama gde je učešće predstavnika civilnog sektora jako, veće su šanse da se rezultati strukturiranog dijaloga uvrste u nacionalne politike. Uticaj strukturiranog dijaloga na nacionalnom nivou umnogome zavisi od motivacije, upornosti i volje nacionalne radne grupe da usvojene preporuke sa EU omladinskih konferencija uvek stavlja u prvi plan prilikom kreiranja javnih politika u oblasti mladih. Ponekad je veliki izazov ovoj radnoj grupi da akcentuje sve preporuke, jer je kontekst u kojem su one definisane preširok, te posebnu pažnju treba posvetiti uklapanju istih u okvir nacionalne politike.
NA EVROPSKOM NIVOU, EU DIJALOG SA MLADIMA DONEO JE NEKE POZITIVNE PROMENE, KAO ŠTO JE DOKUMENT EVROPSKA GARANCIJA ZA MLADE.
Kao direktna posledica konsultacija sa mladima, Evropska komisija je počela izdvajati više sredstava za kreiranje politike koje se tiču unapređenja zapošljivosti, te smanjivanju stope nezaposlenosti mladih. Kao rezultat toga, dobili smo dokument Evropska garancija za mlade (eng. Youth Guarantee), koji je obavezao sve članice EU da osiguraju pristojne poslove za mlade, kao i prilike za profesionalno i stručno usavršavanje.
S obzirom na to da se EU dijalog sa mladima sprovodi kroz konsultacije sa mladima i donosiocima odluka u lokalnim zajednicama, ovaj proces omogućava uvid u potrebe i probleme mladih, njihova razmišljanja i ideje. EU dijalog sa mladima nudi mogućnost svim akterima da saznaju dosta o mladima i izazovima sa kojima se oni susreću. Uključivanje u EU dijalog sa mladima omogućuje organizacijama mladih i za mlade bolji uvid u potrebe njihovih članova, korisnika i volontera. Kroz stalne konsultacije sa svojim ciljnim grupama, organizacije mogu bolje razumeti kakav je položaj mladih u lokalnoj zajednici, i da u skladu sa tim uspešnije prilagode svoje aktivnosti i programe, ali i da zagovaraju da i ostali akteri rade na tome.
UKLJUČI SE U EU DIJALOG SA MLADIMA VEĆ DANAS I DOPRINESI KREIRANJU BUDUĆNOSTI MLADIH!